Jean Baptiste Poquelin ba 13 ok 14/01/1622 koe Paris koblir, nasbeik ke Jean Poquelin tcalistiasik is dolesik. Bak 1631 battan va fli va tcalistdafusik is mawazanisik va Gazik luster.
Gadikya ke Jean Baptiste bak 1632 awalker aze arti tanda gadikye tolkurer. Viele toleaf kurenik bak 1636 awalker, Jean Poquelin va aluboy laptes nasbeik dir.
Bak 1637, joke nasbeik gadikye ke Jean Baptiste va remzilira va fli va tcalistdafusik is mawazanisik va Gazik seotar.
Jean-Baptiste koe Orléans va rokopa vayar voxe va rokopafa klepa di ebkar. Kali 1643 va fli va tcalistdafusik funter ise tir riwe lanafa da batugale in toz wenhur.
Bak 1643, va intafi gadikyafi konolekski in kazawar ise va fli va tcalistdafusik remzilitini pu berikye ebkar. Jean-Baptiste va Béjart wenhusikyasa stier ise ba 30/06/1643 do in va "L’Illustre Théâtre" redur. Jazubi gan Beys is Clérin is Bonnenfant is Pinel is Madeleine Malingre is Des Urlis is Béjart se (Madeleine is Geneviève is Joseph) is Jean-Baptiste Poquelin zo sugdalar.
L’Illuste Théâtre bak 1-aksat 1644 ko Métayers texuxo koe Saint Germain gasta koe Paris inkewer. Senurakobara se zo skud ise balemoy lexusik zo seged. Ba 28/06, va Molière toriyolt Jean-Baptiste Poquelin taneon narar. L’Illustre Théâtre va "La Mort de Sénèque" ke Tristan L’Hermite is "Le Jugement Equitable" ke Charles Le Hardy de Mareschal zirser. Sistu va erbazvak se kalion kakever nume ko Croix-Noire texuxo grilizeblir. Kiewatca wori me tiyir lanafa. Ostik adlutik ke Saint Sulpice lwir da div adlutaxo va sin aloyar.
Radimi taneafa zirsera yo, Molière beitarazubier. Rostintkirik se va in onkad nume kieweganarid. L’Illustre Théâtre bak 1645 konjewer. Golde bozeem koflintayanon, ba 02/08/1645 divflintawer.
Radimi konjewera ke L’Illustre Théâtre, Molière is Béjart yasa bak 1646 va Paris bulud. Madeleine Béjart va Epernon dacik nendasik al ixam dir nume battan pu warzafa lospa ke Molière is dositikeem va intaf yolt miazilir. Wenhalospa ke Epernon dacik, taneon gadena gan Charles Dufresne koe Bordeaux omavawer. Koe Languedoc nelkon flikoyar nume ko Pézenas aron omavawer. Va Provence dere worar. Moni 1653 ko Lyon inkewer. Molière wetce buskawenhasik kan "La Jalousie du barbouillé" is "Le Médecin volant" batugale lanamon bokar.
Bak 1652 va istrera ke Conti sersik lospa sumpar. Bal sokera koe Lyon, wenhusikeem ke Conti sersik va toloya warzaca sutena gan Molière zirsed. Toloya buska dem aluboya uncta : "L’Etourdi, ou Le Contre-temps" bak 1654 koe Lyon, is bak 1656 "Le Dépit Amoureux".
Mali 26/02/1656 koe Narbonne lospa konakaksaton jonvieler. Ba 09/12 koe Agen tir.Ba 16/12 koe Béziers va "Le Dépit Amoureux" taneon zo zirser. Tozi 1657 koe Lyon az Dijon lospa jonvieler. Bak 1658 tolon tir koe Lyon az Grenoble bak Kapa az adim Rouen. Bak 10-aksat Molière is Béjart se va Paris tollapid. Kiewatca ke "L’Etourdi" is "Le Dépit Amoureux" nasbar va dlapera ke Monsieur, berikye ke Gazik, dan pu sin va intafa nendara kserar. Ba 24/10 kabdue gazik is aboyikeem va "Nicomède" is "Le Docteur Amoureux" liona lospa zirser. Ko Petit-Bourbon wenhaxe lospar lize do italiaf wenhusik se gopakar. Batugale bat italiik yo zirses va Commedia dell’arte tid urmapaf nume Molière, daletoe lospagadesik, do emudesikeem va int govandelvejar.
Bak 1659 kan "Les Précieuses Ridicules" va kiewatcapa Molière soe kazawar. Tir liona klecasa va yovara se va tugedelara va francava is vanklara se va durimilu ; batcoba dinena gan korik se djumilaskis va bliracava pimtana koe lan saref berpot se, moekote tel se ke Madeleine de Scudéry. Baton bata wenhaxa va wenhagadesik Molière kabudar ise ko saref suterotaf kevudereem va in askoar.
Bak 1660, wenhusikeem ke Monsieur va Petit-Bourbon bulud nume ko Palais-Royal inkewed. Italiik se dere doon piyid, vexe ton lomiltaf kredeem. Italiaf wenhusik vanmiaeon tid tanoy Arlequino (Joseph-Dominique Bianolelli) is tanoy Trivelino (Domenico Locatelli) is tanoy Scaramuccio (Tiberio Fiurelli) krupten wetce feliik ke Molière. Konaka milsarefa nega va Molière pimtad inde va intafa exava va wenhusik is wenhuramartig tcampuson va Scaramuccio in raveyer, ise tir lanafa da va Commedia dell’arte Molière ve malsavepeyer. Batcoba nuvelar denafa ede Sganarelle koredik zo krupter. Man koredik male buskaf zanisik koe "Sganarelle, ou Le Cocu Imaginaire" tolawir. Ba 06/04, ba awalkera ke Jean nastolafe berikye ke Molière, va fli va tcalistdafusik va gazik wenhasik tolplekur. Kali awalkera va fli di suyur.
Pu widavikeem puveyeson, Molière lwir ta da pu aboyikeem loon puver. Bak 1661 wenhusikeem ke Monsieur va gradilafa buska zirser ta da inaf sutesik nedir da va arcoba lidam liona se grusuteyer. Okie "Dom Garcie de Navarre" is drunara va lijkilu kiewaskiwenser. Azon, Molière koe "L’Ecole des Maris" va losanefa buskura di tolaskir lize va Sganarelle koredik tolnarar. Bata wenhaxa wetce abdiaca va "Eyikfamik" zo rokrupter, larde Ariste koredik va konaka adala dum tela se ke Alceste digir, beka anameda ke "L’Ecole des Maris" tir loglastafa dam tela koe "Eyikfamik". Bak 8-aksat, Molière is dositikeem katctad da kabdue Aboyikeem bak "Deasereem va Gazik" firvin gan Fouquet koe Vaux-le-Vicomte va "Les Fâcheux" zirsed.
1662 tanda va taneafa zirsera va "Ecole des Femmes" wir. Bata wenhaxa va jontika malhopara tuyer voxe va wapaks vanburer. Ba 20/02 va kurera ke Molière do Armande Béjart dere wir. Battana vuroleyer nastolafa berikya ke Madeleine, beka konaktan espuyud da inya me tiyir berik vols nasbeik ise da Molière co-tiyir gadikye. Ageltilu zavzar tapedafu vexe, sedme lotel, sin me tiyid kalafa exoma.
Lente zugaf urayareem va inafa ilkafa blira is "L’Ecole des Femmes", bata wenhaxa kruptena gan nikeem da tiyir voltarkasa va baskanheem, bak 1663 Molière fargukar aszirseson va toloya trelafa buska dolizison va yoltatana buskageja. "La Critique de l’Ecole des Femmes" wenhaxa va atatcereem ke vuroles nakilawiyis koredik se konakilar, solve da "L’Impromptu de Versailles" ara va lospa ke Molière va int egasa abdi warzafa zirsera dalinger. Wori tir namafa da Molière va gazafa progera kagir larde ba 01/06 va turwi dem 1000 livre Louis XIV puon getcar. Daletoe Molière vanmiae gelukikeem ke gazik zo ropatar nume kabdue Aboyikeem abdi widavikeem va intafa wenhaxa se lolofereon zirser. Tulon, "Le Mariage Forcé" wenhaxa koe Louvre bak 1664 va "Gazaf Deasereem" paker, solve da "Les Plaisirs de l’Ile Enchantée" kapa koe Versailles tir katcta tori taneafa zirsera va "La Princesse d’Elide" durimafa buska. Bal bata kapa koe Versailles, wenhusikeem ke Monsieur va "Tartuffe" warzafa buska dere zirser. Okie wats icde alkafu murkilu va in kalion asmopour nume tori sutesik va warzafa vakorkiraca yo kolizir. Soe, Molière nuvelar da va gazafu trumilu al kagir larde, ba ailkera ke Louis inaf taneaf nasbeik, povakikeem tiyir miv Louis XIV is Henriette ke Engla (ikaberikya ke gazik). Vexe nasbeik radimimon awalker.
Lente abidaf skujereem kiewaskiyis da "Tartuffe" zo pouyur, Molière vukter ise va "Dom Juan" kevudapasa buska aszirser. Aze Louis XIV dakter da kan turwi dem 7000 livre va Molière istrer. Tela taneafa wenhaxa zirsena gan Warzafa Gazafa Lospa tir bak 1665 "L’Amour Médecin" barunctakirafa buska. Gazafa Lospa trenar da va ar sutesik se dam Molière zirser, vexe bak santoleaksat do Jean Racine? folvasutesik wenhasik selewer. Battan pu Molière va "Alexandre le Grand" intafa warzafa folva al odiayar vexe kaikimon gorar da koe Hôtel de Bourgogne gan kevlafa dosita in di zo zirser. Vrati zavzar tapedafi vexe Molière wetce niaaf artpisik va Racine di krupter.
"Eyikfimik" buska lize nelkaf koredik va murkilu ke aboyik se vajiker, bak 1666 va sanegap me sumpar voxe neke va Boileau puver. Konaktan krupted da Boileau tir teza va Alceste. Molière va "Le Médecin malgré lui" wenhaxa kle aszirser. Bata tir kiewatcapa nekev malhedajara ke Conti sersik savsasaf nendasik ke Molière.
Bak 1667, kan "L’Imposteur" vergumvelt, va aszirsera va "Tartuffe" tolyovar voxe rodjer. Kire roti ke abidafo pako trenar. Battandon Molière astirbon koakolawer. Va "Le Sicilien, ou L’Amour Peintre" tanoya warzafa buska rowarzer.
Bak 1668, radimi abrotcifa akola Molière toz tolkobapar. Va "Amphitryon" is "George Dandin" is "L’Avare" baroya warzafa buska aszirser ise ta warzera va "La Folle Querelle" weznaks va "Andromaque" ke Racine dere va Suligny pomar. Bak 1669 koe dokotaf dum batvielon grupen siatos "Tartuffe" buska adim zo zirser. Icde warzera va "Monsieur de Pourceaugnac" grankabuska do Lully Molière dere dokobar.
Bak 1670, pu Molière va detce ta "Les Amants Magnifiques" enidafa wenhaxa Louis XIV bazer. Miv gazik co-djumalbayar da koe bata wenhaxa co-zirseyer. Okie arti anhustoy aksat, Gazafa Lospa va "Le Bourgeois Gentilhomme" warzafa grankabuska zirser. Kan Jourdain Weltik istef koredik va klecara va Jean-Baptiste Colbert erbeldik jontiktan al wid.
Bak 1671 do Lully ta warzera va "Psyché" Molière ironokatomon kobar. "Psyché" tir grankafolva ta dana Philippe Quinault is Thomas Corneille (berik ke Pierre Corneille?) dere dokobad. Bata wenhaxa kaliarson zo warzer ise wetce folvasutesik Molière me zo krupteyer, batdume emudera va "Psyché" tir zakodapafa. Nume aszirseson "Les Fourberies de Scapin" buska va italiaf martig Molière tolkiblar. Bata buska va tari vanimpar voxe va Boileau volpuver. Battan di kalir :
Koe bat kipeaf eyelt liz Scapin va int koeyeltar,
Va sutesik va "Eyikfimik" men kagrupé.
Battandon tela taneafa zirsera va "La Comtesse d’Escarbagnas" dere dilizer. Ba 17/12/1671 Madeleine Béjart awalker.
Bak 1672 va "Les Femmes Savantes" klecabuska Molière warzer. Pierre-Jean-Baptiste-Armand Poquelin intafe toleafe nasbeikye ba 01/10/1672 zo ailker voxe arti sanka awalker. Bak 1673, ta ara lexakiramafa buska do Marc-Antoine Charpentier jotaf lexasik in kobar. Koe "Le Malade Imaginaire" buska Molière va yorida ke akolafimapik zirser voxe beonapon bal balemeafa zirsera kodeonaweper. Den int zo dimstar voxe arti konak bartiv awalker. Armande intaf kurenik va gazik govoser ta da in kristevon zo di kotawar.
|
|